Na prvi pogled, energetske zajednice mogu delovati složeno.

Zato je važno krenuti korak po korak, uz dobre informacije, realna očekivanja i podršku ljudi koji dele slične vrednosti.

Cilj ovog početnog koraka je da se od početne ideje i pojedinačne inicijative dođe do motivisane i osnovno organizovane grupe ljudi, spremne da započne proces formalnog osnivanja energetske zajednice.

U ovom koraku se:

  • okuplja inicijalna grupa i širi krug zainteresovanih;

  • razvija zajednička ideja i definiše pravac buduće zajednice;

  • uspostavlja osnovni način rada i komunikacije;

  • proverava da li postoje realni uslovi za prelazak na formalno osnivanje;

Formiranje inicijativne grupe

Ovaj proces obično započinje pojedinac ili manja grupa ljudi, a inicijativa se zatim razvija kroz okupljanje manje grupe motivisanih građana, organizacija i preduzeća spremnih da aktivno učestvuju u razvoju zajednice.

Korisno je napraviti jednostavnu mapu lokalnih aktera: ko u zajednici ima uticaj, ko upravlja zgradama ili javnim objektima, ko ima tehničko znanje, a ko iskustvo sa projektima i finansiranjem. Ovo pomaže da se od početka razmišlja strateški o partnerstvima i podršci.

Posebno je važno uključiti ljude koji:

  • imaju poverenje u lokalnoj zajednici;

  • raspolažu različitim veštinama (organizacija, finansije, tehnika, komunikacije…);

  • spremni su da uče.

Već na početku korisno je neformalno podeliti osnovne uloge, na primer: ko koordinira sastanke, ko vodi beleške i komunikaciju, ko prati informacije o zakonodavnom okviru, a ko razmišlja o tehničkim i finansijskim aspektima.

Definisanje osnovne ideje

Paralelno sa formiranjem inicijativne grupe, važno je započeti definisanje osnovne ideje buduće energetske zajednice. Ova ideja ne mora odmah biti detaljno razrađena, ali treba da odgovori na nekoliko ključnih pitanja:

Koji konkretan problem u zajednici želimo da rešimo?
primer – visoki računi za struju, energetsko siromaštvo, punjenje električnih vozila;

Kome ova zajednica pre svega treba da donese korist?
primer – domaćinstvima, školi ili vrtiću, stanarima jedne zgrade, malim preduzećima, ranjivim domaćinstvima;

Na koji način želimo da stvaramo tu korist?

primer – kroz zajedničku proizvodnju energije, smanjenje troškova, ulaganje u lokalnu infrastrukturu, solidarne modele deljenja;

Šta je realno da uradimo kao prvi korak?
primer – jedan solarni sistem na jednoj lokaciji, pilot-projekat sa manjim brojem članova, testiranje modela deljenja energije;

U praksi, ovaj proces često počinje sa više ideja i predloga, ali je važno da se kroz razgovor i zajedničko razmišljanje fokus postepeno suzi na jednu jasnu i razumljivu početnu ideju oko koje se većina učesnika može složiti.

Dobra početna ideja treba da bude:

  • dovoljno konkretna da se može pretvoriti u projekat;

  • dovoljno jednostavna da je svi mogu objasniti drugima;

  • dovoljno relevantna da motiviše ljude da ostanu uključeni.

Na kraju ovog koraka, inicijativna grupa bi trebalo da može u jednoj ili dve rečenice da kaže:
“Ovu energetsku zajednicu pokrećemo da bismo __________.”

Provera spremnosti

Pre nego što se pređe na uključivanje šire zajednice, korisno je da inicijativna grupa ima:

  • osnovnu ideju šta želi da postigne;

  • dogovor o tome kako se inicijativa predstavlja;

  • okvirni odgovor na pitanje “Zašto je ovo važno za našu zajednicu?”

Uključivanje šire zajednice

Prvo javno okupljanje predstavlja prvi javni iskorak u razvoju energetske zajednice, kada se inicijativna grupa obraća širem krugu zainteresovanih građana i poziva ih da se uključe u dalje oblikovanje inicijative.

Važno je da ovo okupljanje bude otvoreno i inkluzivno, informativnog karaktera, i osmišljeno kao prostor za pitanja, razmenu ideja i međusobno upoznavanje učesnika.

Cilj prvog javnog okupljanja je da se učesnici upoznaju i povežu, prepoznaju zajedničke interese i potrebe, i procene da li postoji interesovanje za dalji zajednički rad u okviru energetske zajednice.

Praktičan savet

Prvo okupljanje je najefikasnije ako ima jasnu strukturu:

  • kratko predstavljanje ideje;

  • razgovor o potrebama i interesima učesnika;

  • dogovor da li, kako, i sa kime, se proces nastavlja;

  • prikupljanje kontakata zainteresovanih.

Definisanje strukture, načina rada i pravca razvoja

Nakon prvog okupljanja, kroz naredne sastanke i razgovore, inicijalna grupa, uz uključivanje novih zainteresovanih učesnika, postepeno prelazi u organizovaniju fazu rada.

U praksi se često formiraju manje sektorske radne grupe koje pripremaju predloge i opcije za dalju diskusiju sa svim zainteresovanim članovima.

U ovom delu procesa važno je zajednički definisati:

  • ciljeve i vrednosti zajednice (šta se želi postići i zašto);

  • osnovna pravila zajedničkog rada (kako se donose odluke, kako se komunicira unutar grupe i kako se rešavaju neslaganja);

  • prava i obaveze članova;

  • potencijalne energetske projekte i lokacije;

  • okvirne načine finansiranja (ulaganja, grantovi, zajedničko finansiranje).

Ovaj deo procesa je ključan za izgradnju poverenja, razjašnjavanje očekivanja i postavljanje temelja za formalno osnivanje energetske zajednice u narednom koraku.

Već u ovom trenutku može doći do prvih neslaganja oko prioriteta, ambicija i tempa rada. To je normalan deo procesa i dobar trenutak da se kroz otvoren razgovor i jasna pravila postave zdravi temelji buduće saradnje.

Važno je imati u vidu da ovaj korak često traje nekoliko meseci i da tempo zavisi od raspoloživog vremena, motivacije i kapaciteta ljudi koji učestvuju.

Najčešće greške  i kako da ih izbegnete
Prevelika ambicija na početku krenite od projekta koji je realno izvodljiv i brz za realizaciju;
“Svi su za, ali niko ne radi!” jasno podelite uloge i zadatke
(čak iako su mali);
Nejasan cilj zapišite u jednoj rečenici:
“Ovu zajednicu osnivamo da bismo…” i vratite se na to kad se rasprava raspline;
Prevelika ambicija na početku krenite od projekta koji je realno izvodljiv i brz za realizaciju;
“Svi su za, ali niko ne radi!” jasno podelite uloge i zadatke (čak iako su mali);
Nejasan cilj zapišite u jednoj rečenici: “Ovu zajednicu osnivamo da bismo…” i vratite se na to kad se rasprava raspline;

Ako interesovanje oslabi:

  • vratite se na konkretan problem koji je svima važan;

  • smanjite obim prvog koraka ili projekta;

  • proverite da li su uloge i očekivanja realno postavljeni.

Pad energije u ovom koraku je čest i ne znači da ideja nema smisla, već znači da je potrebno prilagoditi tempo ili fokus.

Šta treba da imate pre nego što krenete dalje:
  • najmanje 3-7 osoba koje su spremne da ulože vreme, ne samo „da podrže ideju“;

  • zajednički dogovor o problemu koji želite da rešite i o osnovnom cilju i pravcu razvoja zajednice;

  • okvirnu podelu osnovnih uloga (ko koordinira, ko vodi komunikaciju, ko prati pravna/tehnička pitanja);

  • dogovor o načinu koordinacije i izboru koordinatora;

  • kanal komunikacije (Viber/WhatsApp/mejl lista);

  • termin za sledeći sastanak i okvirni plan: šta je cilj u naredne 4 nedelje.

Kada je ovaj korak završen?

Ovaj korak je završen kada inicijativna grupa ima jasno formulisanu početnu ideju i osnovni dogovor o načinu rada, tako da može da uđe u proces formalnog osnivanja energetske zajednice.

Prijavi se na naš newsletter!